Ako ste ovih dana otvorili novine, poslušali radio ili bacili pogled na društvene mreže – niste mogli izbjeći vijest o uspjehu Baby Lasagne i Hrvatske na ovogodišnjem Eurosongu. Kao što je fenomen i uspjeh samozatajnog Marka Purišića ujedinio naciju, tako je olakšao i brendovima planiranje marketinških aktivnosti i njihovu uspješnost. Mnogi su poznatiji, ali i nepoznatiji brendovi uključili koreografiju plesa ili elemente čipke u svoje objave i preko noći dobili nove pratitelje i popularnost. 

Znamo već da su za većinu današnjih korisnika društvenih mreža izvor zabave i opuštanja. Ipak, dobrim marketingom moguće je na zabavan način i informirati i educirati. Štoviše, povezujući se s trendovima i referencama iz popularne kulture, brendovi mogu djelovati relevantno i blisko svojoj ciljanoj publici, što gradi jaču povezanost i potiče razgovore i diskusije među potrošačima. Korištenjem referenci također inspiriraju pratitelje i potiču ih na dijeljenje ili spremanje sadržaja. Zbog povezanosti koje osjećaju nakon dijeljenja sadržaja ili jednostavno konzumacije, korisnici češće u budućnosti odabiru brendove koji su im prezentirali sadržaj koji im je u tom trenutku poznat i drag. 

Iako je primjer „Rim tig tagi dim“ euforije najnoviji i najviše ga se sjećamo, popularna kultura uvelike utječe na aktivnosti brendova, a to je posebice vidljivo od pojave društvenih mreža. Ako postoji sadržaj koji je tražen, čitan i pregledavan, zašto ga i brendovi ne bi iskoristili za svoju promociju? Ipak, važno je pratiti nekoliko jednostavnih pravila kako bi se takav sadržaj organski uklopio u postojeću marketinšku aktivnost i ne bi dodatno odbio pratitelje ili postao predmet šale. 

1.      Prilagodite trend svom sadržaju 

Iako je mudra odluka iskoristiti postojeći trend za dobivanje dodatne pozornosti i za općenito povećanje organskog dosega, važno je sadržaj prilagoditi svom dosadašnjem tonu komunikacije s publikom. Naglasak nije samo na organskom povećanju metrika, već i na organskom nastavku sadržaja koji je do sada produciran. Dobar primjer su brendovi prehrambene industrije koji za nastupe sportaša, kao što su „Vatreni“, koriste motive kockica na pakiranjima ambalaže. Takav marketing je organski zato što većina gledatelja sportskih događaja poseže za grickalicama tijekom samog događaja. Ipak, staviti takav motiv na druge proizvode i očekivati povećanje prodaje – kao što su kozmetički proizvodi – može biti pretjerano i izazvati suprotan efekt.

Pravilo „manje je više“ vrijedi i u marketingu. Pretjerivanje u prikazivanju nekog sadržaja pratitelji brzo prepoznaju i umjesto povećanog angažmana na objavi, reakcija može biti suprotna. Simboli ili detalji, kao što su čipkasti tabletići , vjerni su simboli koje će pratitelji prepoznati i cijeniti, pogotovo ako su iskorišteni na kreativan način. 

Svaki brend bi trebao znati koja je njihova ciljana publika te na temelju toga graditi svoju komunikaciju i stvarati sadržaj. Ista situacija je i tijekom stvaranja trendovskog sadržaja. Čak i da brend nije svjestan svoje publike, na jednostavan način može doznati tko su mu pratitelji ako provjeri analitiku društvenih mreža. Dobar primjer je bio Barbie trend – iako su ga mnogi brendovi iskoristili za svoju marketinšku aktivnost, rezultati sigurno ne bi bili dobri ako su ciljana skupina većinski muškarci. 

Prilikom dijeljenja sadržaja koji je trenutno popularan veoma je važno razmišljati o privatnom i intelektualnom vlasništvu. Dijeljenje fotografija, glazbe, simbola i drugih grafičkih ili audio elemenata za koje nemamo dozvolu može biti kažnjivo i imati posljedice. Važno je prepoznati i provjeriti je li vlasništvo zaštićeno ili nije te u svojoj kreativnosti uvijek biti autentičan i ponuditi nešto što nije viđeno.